Slab karakter i nedostatak volje najčešći su "epiteti" koji se pripisuju pušačima ako ne umiju samostalno prestati. Svega 1 do 3 posto pušača prestaje pušiti "instant", bez ikakve i ičije pomoći. I te brojke nisu tipfeler. Već je to podatak struke koji je iznio dr. Igor Damašek na ovogodišnjoj konferenciji "Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?" u organizaciji Portala Zdravlje.

– Krivo je kazati da ovisnost o pušenju ima veze s voljom. Ljudi koji puše niz godina ovisni su i psihički i fizički. Točno se zna na koje receptore, stanice i tako dalje djeluje nikotin. Rekao bih da je to bolest mozga, a ne bolest volje. Kako god okrenemo, želi li se netko liječiti, ono je potrebno. Od svih ovisnosti pušenje je najgora ovisnost što se tiče mogućnosti samostalnog prekida – jasno je kazao dr. Damašek.

Dr. Damašek specijalist je psihijatrije i subspecijalist iz područja alkoholizma i drugih ovisnosti u KBC-u Osijek.

Veliki teret na psihijatrima i obiteljskim liječnicima

Ako je dugogodišnje pušenje ovisnost zašto se tako i ne tretira? Zašto je i gdje psihijatrijska struka "ispala" iz procesa liječenja? Problem je, objašnjava dr. Damašek, dvostruk.

– Psihijatri su "ispali" zbog preopterećenosti, između "tone" pacijenata koji dolaze što redovno, što ambulantno, što bolničkim putem. Rad s osobama u ovisnosti zahtjeva puno vremena, psihoterapije i svega ostaloga. S druge strane pacijenti su nezainteresirani i nemotivirani – pojasnio je dr. Damašek.

Nezainteresiranost pacijenata u ovisnosti ima dodatnu dimenziju. Na žalost je još uvijek prisutna stigma psihijatrije.

– Pacijenti se ne žele liječiti u bolnicama, ne žele biti viđeni na psihijatrijskim odjelima – primjećuje psihijatar.

Kako psihijatri prioritet moraju dati akutnim pacijentima, sve češće se spominju obiteljski liječnici kao nositelji borbe protiv pušenja u Hrvatskoj.

– I liječnici obiteljske medicine su "prebukirani". Veliki je to problem jer imamo ogromnu masu pušača – kazao je dr. Damašek.

Iako je u Hrvatskoj pušenje sasvim "normalna stvar", mladi danas sve manje puše klasične cigarete, primjećuje dr. Damašek.

– Kod novijih generacija pušenje cigareta je u značajnom padu, ali se prebacuju na kanabis. Smatram da je to katastrofa, upozorava dr. Igor Damašek.

Cigareta kao dio identiteta osobe

U davnoj prošlosti duhan je imao medicinsku, vjersku i mističnu primjenu, podsjetio je dr. Damašek.

– Cigareta se u našem društvu i danas veže za rituale poput prve jutarnje kave. Kada se nađemo u društvu ponudimo ljude s alkoholom, a uz kojeg se onda veže i cigareta. Da ne govorimo o vođenju ljubavi, cigareta prije, poslije... Tu je i cigareta nakon dobrog jela. Cigareta tako postaje naš identitet. Opušci se pronalaze i na grobljima, kao uspomena na nekoga tko je pušio – opisao je psihijatar.

Tako, zaključio je, cigareta postaje "dio osobe".

– Pristup liječenju mora sagledati puno toga, kako se cigareta odražava na nas i kako je postala dio nas. A to se ne čini – primjećuje.

Država je s vremenom ipak donekle zaustavila razvoj ovisnosti kod mladih, napominje. I to zahvaljujući mjerama poput zabrane kupovne duhanskih i nikotinskih proizvoda mlađima od 18 te višim cijenama.

Korisne i nekorisne mjere za smanjenje pušenja

Nisu sve mjere jednako ili čak uopće uspješne, primjećuje dr. Damašek. Kao primjere s malo učinka navodi slike na pakiranjima duhanskih proizvoda ili savjete tipa "popij vode umjesto da zapališ".

– I ljudi koji puše piju tekućinu, dakle ne može to biti rješenje. Malo je stručnih osoba koji se bave ovisnošću o pušenju i koji se bave samo time. A s mladima pak rade generacije starih stručnjaka, koji najčešće ne mogu doprijeti do adolescenata kojima "hormoni izlaze na oči" – slikovit je liječnik.

S druge strane pušači pripadaju u onu skupinu pacijenata koja si samostalno šteti, a nema nikakvu obavezu, dodaje dr. Damašek.

– Imaju samo prava da budu tretirani kao i svaki drugi pacijenti, a to što si urušavaju svoje pulmonalno i kardiovaskularno zdravlje nije moguće kazniti. Naravno i ne smije biti kažnjivo – govori nam dr. Damašek.

Sažmemo li sve navedene izazove u pružanju pomoći pušačima, otvara se pitanje mogu li alternativni duhanski proizvodi odigrati ulogu u prestanku pušenja. Jer, kako je kazao dr. Damašek, sve dok pušač u džepu ima cigaretu, malo je vjerojatno da će si uskratiti to "zadovoljstvo".