Zanemarivanje znanstvenih radova i njihovih zaključaka, selekcija podataka i statističkih pokazatelja, ignoriranje konkretnih rezultata pojedinih europskih država - ugrubo su komentari na sadržaj izvještaja o evaluaciji EU okvira o kontroli duhana.

Izvještaj je to objavljen početkom travnja o učinkovitosti glavne dvije europske direktive o kontroli duhana; Tobacco products directive i Tobacco advertising directive. U opsežnom dokumentu od gotovo 150 stranica izvještaj daje ocjenu učinkovitosti ovih direktiva i procjenjuje koliko su doprinijele zaštiti javnog zdravlja u Uniji.

Ugrubo je njegova glavna poruka kako je u EU broj pušača cigareta pao s 28 na 24 posto te kako su u porastu izazovi povezani s pojavom novih duhanskih i nikotinskih proizvoda.

Niz koraka u proceduri

Važno je reći kako je propisana procedura prije donošenja ovog izvještaja Europske komisije sadržavala niz koraka. Definirani su kriteriji i postupnik poput ispitivanja stavova građana kroz javno savjetovanje, informiranje i uključivanje u izvještaj organizacija civilnog sektora iz država članica, ali i donositelja odluka.

Međutim, kroz tako definiranu višeslojnu strukturu prikupljanja iskustava i podataka iz EU zemalja, pokazala se ozbiljna manjkavost i možda još važnije, iz manjkavosti su svejedno izvođeni finalni zaključci.

Primjerice, u koraku kojim su kroz ciljano ispitivanje prikupljani podaci iz 29 zemalja (EU plus Island i Norveška) stigao je odgovor od njih - 12. Pri tomu su Austrija, Njemačka i Island, kako stoji u izvještaju, dali - usmene odgovore. (?)

Takav rezultat pri ispitivanju bilo koje teme objektivno pokazuje ili pogrešku u proceduri, u njezinu provođenju ili ozbiljnu nezainteresiranost za nju no u izvještaju je objašnjen doslovno ovim argumentom:

”Javni autoriteti, posebice oni kompetentni iz država članica, dali su mali broj odgovora. Ovo može biti objašnjeno njihovom svjesnošću o idućim koracima (ciljane konzultacije).”

Teško je i zapravo nemoguće kao argument izostanka odgovora više od polovice samih zemalja članica argumentirati na subjektivan način poput iznesenog.

U svakom slučaju korak u proceduri je i javno savjetovanje u koje su se mogli uključiti svi građani EU, a što je učinilo njih oko 17 tisuća sa svojim komentarima. Ti su komentari pak pokazali, kako je opisano u izvještaju, visok broj odgovora s argumentima protiv dosadašnjih politika kontrole duhana. Rezultat prema kojem se većina građana ne slaže s EU politikom protumačen je pak na način kako je “previše odgovora došlo od građana korisnika tradicionalnih i novih duhanskih proizvoda”.

Tko bi se trebao odazvati pozivu na komentar o legislativi o duhanu, cigaretama i drugim nikotinskim proizvodima, ako ne upravo ljudi koji ih koriste? I zašto njihovi stavovi nisu važni?

Civilne organizacije bez interesa

Organizacije civilnog društva uključene u proceduru pak, također, su pokazale izostanak interesa jer su pristigli odgovori od njih tek - 28 posto.

Sve dosad navedeno o samim postavkama, provođenju i rezultatima kroz proceduru važno je jer pokazuje, uz ostalo, selektivnost podataka i postavlja niz upitnika nad izvještaj. Ono još važnije jest kako je konačni cilj svega ovoga i ove legislative - zaštita zdravlja EU građana i zato je važna detekcija svakog propusta pa tako i ovih opisanih.

Taj proklamirani cilj zaštite javnog zdravlja uokviren je u plan o “Uniji bez dima” do 2040. godine. Nažalost on se u ovom trenutku čini tek kao lijepa namjera na koju trenutno više utječu politički stavovi negoli znanstvene činjenice i provjerljivi podaci.

U izvještaju se tako s dvije rečenice ogradilo o dvojbenosti usporedbe ranijih podataka budući da je Velika Britanija izašla iz EU bloka. Osim što govorimo o velikoj državi, riječ je ujedno i o zemlji koja je daleko odmaknula od EU politika i javnozdravstvenih strategija u suzbijanju ovisnosti o pušenju. Štoviše, njihova praksa poticanja pušača na bezdimne proizvode pokazala je rezultate, no oni nisu spomenuti jednako kao ni “švedska škola”, iskustvo prve (i jedine) zemlje koja je “smoke free”.

Ne možemo se oteti dojmu da je istaknut podatak o padu broja pušača u Uniji, sa spomenutih 28 na 24 posto, ponovno subjektivno prezentiran tek uime na neki način pravdanja politika. Jer činjenica je oko tog postotka:

- kako je riječ i dalje o četvrtini stanovnika Unije i o velikim razlikama u članicama

- kako su razlike u broju pušača među zemljama članica od osam do 37 posto(!)

- kako je ovisnost o cigaretama porasla među pušačima iznad 55 godina.

Test vremena tek deklarativan stav?

Drugi, gore navedeni, dio zaključka izvještaj jest izazov koji predstavljaju novi nikotinski i duhanski proizvodi. Navodi se podatak porasta broja korisnika e-cigareta s 1 na 1,7 posto pri čemu se pak ne navodi kako je 36 posto ispitanika izjavilo da e-cigarete koriste kako bi smanjili potrebu za klasičnom cigaretom. Jednako kao i što se izvještaj ne bavi podatkom dostupnim u istom izvoru (Eurobarometer), a koji navodi kako je 21 posto ispitanika izjavilo da su u potpunosti prestali pušiti cigarete prelaskom na e-cigarete.

Upravo taj “switch” praktički je temelj javnozdravstvenih uspjeha baš u Velikoj Britaniji koja nije članica pa ni dio izvještaja, ali i koji je dosad već više puta znanstveno ispitivan kao alat za pomoć pri prestanku korištenja cigareta. Na stranu i pojedena nacionalna istraživanja, Cochrane revizija je jasno na to ukazala, ali u izvještaju se to ne navodi.

- Esencijalan dio rada Komisije na kontroli duhana je osigurati relevantnu EU legislativu testu vremena, uzimajući u obzir posljednje tržišne, digitalne, znanstvene i međunarodne razvoje - stoji u izvještaju koji je čini se propustio učiniti upravo to - prilagoditi se vremenu i napretcima.