Je li obiteljska medicina baš toliko nepopularna i kako u ovoj specijalizaciji mladi liječnici mogu ostvariti svoj puni potencijal? Razgovarali smo s dr. Ivom Petričušić, nositeljicom pionirskog istraživanja koji je pošteno "prodrmao" pitanje liječenja pušača u Hrvatskoj. Mladom obiteljskom doktoricom koja se rado vratila u rodnu Slavoniju.

Dr. Iva Petričušić na svoju specijalizaciju gleda kao na – poziv, piše portalzdravlje.hr.

– Volim "ispratiti" pacijenta od početka do kraja, znati što se s njima događa. Obiteljska medicina je nepredvidljiva specijalizacija. Nikada ne znate tko će i s kojim problemom ući na vrata. Zanima me i što pacijente motivira – opisuje dr. Petričušić.

Dinamika obiteljske medicine ogleda se i u nužnoj širini znanja, dodaje.

– U medijima je naš posao "obojen" kao administrativno opterećen i statičan, ali to je zanimljiva struka u kojoj u kratkom vremenu morate donijeti jako puno važnih odluka – primjećuje.

Raduje je, kaže, što se iz europskih fondova povećava financiranje specijalizacija obiteljskih liječnika. Time, podsjetimo, EU pokušava doskočiti crnim prognozama Svjetske zdravstvene organizacije. Jer za svega četiri godine predviđa se manjak od čak 950 tisuća zdravstvenih radnika u Europi, osobito obiteljskih doktora.

Kad govorimo o razvoju karijere, svaka liječnička specijalizacija, napominje dr. Petričušić, mora imati svoje kliničke radove. Tako i obiteljska medicina.

– Mladi kolege pišu radove, dali su se u to, a educiraju i druge kolege u struci – otkriva dr. Petričušić.

Svi govore da treba prestati pušiti, ali nitko ne kaže kako

U svom znanstvenom istraživanju možemo slobodno kazati da se ova liječnica hrabro uhvatila u koštac s jednom, u narodu osobito, nepopularnom temom. Problemom broja pušača u Hrvatskoj. Još važnije, kako im pomoći.

– Kad se priča o zdravlju svi govore da treba prestati pušiti, ali nitko ne kaže kako! – utvrdila je dr. Iva Petričušić.

Jer pretpostavka da liječnici o cigaretama, nikotinu, tipovima duhanskih proizvoda i svim dostupnim oblicima pomoći znaju sve je – zabluda. Slična onoj da nikotin sam po sebi uzrokuje rak.

Dodatni motiv za istraživanje bio je, kaže dr. Petričušić, djelovanje dviju kolegica, dr. Ljiljane Ćenan i prim. Ines Balint. Podsjetimo, kroz Udrugu za zdravstvenu pismenost ove doktorice rade na edukaciji kolega o problematici pušenja.

– Ukoliko i sami niste pušač, utoliko nemate informacija o ovoj problematici. Tu su i novi duhanski proizvodi, a ako ne ih ne koristite teško ćete znati što se sve nalazi na tržištu. Zato su podaci istraživanja i pokazali da o pušenju najviše govore kolege liječnici koji su bivši pušači – otkriva nam liječnica.

Korist istraživanja i za liječnike i za pacijente

Mladi su liječnici, naime, željni educirati se o problemu pušenja i slijedom toga pomoći pacijentima, pokazali su podaci. No prije svega nužno je – realno je dr. Petričušić postavila problem – provjeriti gdje su "rupe". Što znamo, a što ne znamo.

– Najbitnije je osvijestiti da pušenje nije samo status u kartonu pacijenta. Ako kao liječnici primijetimo da naši pacijenti pušači imaju zdravstveni problem moramo im znati pomoći. Ali prije toga moramo se educirati – navela je dr. Petričušić.

Rad kojem je nositeljica proveden je među specijalizantima obiteljske medicine u Hrvatskoj. Objavljen je u znanstvenom časopisu Frontiers in Public Health, a koautori su Marko Marelić, Ljiljana Ćenan, Hana Brborović i Ognjen Brborović. Rad je citiran i u zanimljivom istraživanju o utjecaju duhanskog dima na zdravlje oka, također objavljen u istom časopisu.

Između ostaloga, istraživanje otkriva sljedeće:

Više od 90 % mladih liječnika nije formalno educirano o metodama prestanka pušenja, iako se upravo od njih očekuje da svakodnevno savjetuju pacijente.

Gotovo dvije trećine ispitanika pogrešno smatra da nikotin sam po sebi uzrokuje rak, što može dovesti do pogrešnih savjeta pacijentima.

Čak 85 % njih e-cigarete pogrešno smatra nikotinskom nadomjesnom terapijom, iako to nisu.

Samo 57 % ispitanika točno razumije pojam "smanjenja štete" (harm reduction), koncept koji je u suvremenim javnozdravstvenim raspravama vrlo važan.

U praksi, više od polovice liječnika za razgovor o prestanku pušenja ima svega 2–5 minuta po pacijentu, a mali, ali zabrinjavajući dio o tome uopće ne razgovara.

Unatoč svemu, velika većina smatra da je upravo obiteljski liječnik ključna osoba za pomoć u prestanku pušenja i većina želi dodatnu edukaciju.

Zašto je sve ovo važno za pacijente? Naime, upravo je obiteljski liječnik često jedina zdravstvena osoba s kojom pušač ima kontinuirani kontakt. Nema li liječnik omogućenu edukaciju o pomoći pušaču, propušta se prilika za prevenciju bolesti. Od raka i KOPB-a do kardiovaskularnih bolesti.

SMOKE AKAT – upitnik koji je ujedno i izvor znanja

Za istraživanje je napravljen i upitnik SMOKE AKAT (Attitudes and Knowledge Assessing Tool on Smoking Cessation Methods), jedinstven u svijetu. Ne samo da otkriva znanja i stavove, već je i odličan izvor znanstveno valjanih informacija za liječnike.

– Mnogi su me zvali da im pošaljem reference koje smo koristili za izradu upitnika – zadovoljna je liječnica odazivu kolega.

Zanimljivo je i da su upitniku dodana dva pitanja koja uopće definiraju pojam (ne)pušača. Jesu li to osobe koje su nekada pušile, jesu li to oni koji popuše pokoju cigaretu? Tko su, zapravo, pravi nepušači? Mali hint, pušite li "samo" prilikom izlaska ili za noćnih smjena, niste nepušač.

Korisnost upitnika prepoznali su medicinski kolege iz područja sestrinstva. Uskoro će, najavljuje dr. Petričušić, biti dostupni podaci njihova provedena istraživanja.

Pacijenti zapravo žele pomoć, liječnici zapravo žele pomoći

Znali ili ne znali dovoljno o problematici pušenja, kako pacijentu uopće pomoći ako ih većina ni ne traži pomoć svojih liječnika? Pušenje je, napominje dr. Petričušić, u našem podneblju više od vrste ovisnosti. Ono je i socijalna navika.

– Obično sama iniciram razgovor, ali ne tako da ih upitam hoće li prestati. Ne želim odbiti pacijente nego im pružiti pomoć. Upitam ih "Jeste li pušač?" i ubrzo oko polovice njih sami izraze želju za prestankom – opisuje liječnica.

Na pitanje koji bi "alat" još mogao pomoći liječnicima obiteljske medicine u radu s pušačima, dr. Petričušić odgovara: čuti drugu stranu priče. Odnosno same pušače.

– Također, i iskustva kolega koji su izravno uključeni u njihovo liječenje. Ne samo, primjerice, kako djeluje neki lijek, već kako shvatiti motivaciju za prestanak pušenja. Time bismo mi, obiteljski liječnici, lakše prilagodili razgovor sa svojim pacijentima – kazala je dr. Petričušić.

Gledamo li podatke istraživanja, legitimno je zapitati se ima li uopće smisla pacijentima obratiti se svojim doktorima za pomoć zbog pušenja. Dr. Petričušić objašnjava zašto da.

– Istraživanje je dokaz da postoji jaki motiv liječnika da se o tome govori i educira, kako pomoći pacijentima. S druge strane pacijent vidi da ni mi liječnici ne možemo uvijek sve znati. Ali postoji način da naučimo i njima pomognemo – odlučna je dr. Petričušić.

Administrator u ordinaciji

Nekako s novom godinom, razdobljem kad je prigodno malo i sanjariti, upitali smo dr. Ivu Petričušić što bi, kad bi mogla, već danas promijenila u svojoj struci. Odgovor je dala bez previše razmišljanja.

– Promijenila bih to da imamo administratora koji se javlja na telefon, kako bismo se sestra i ja mogle u potpunosti posvetiti radu s pacijentima. To bi bilo jako dobro. Također, mnogi pacijenti s nama komuniciraju mailovima, često i zovu kako bi nas obavijestili da su poslali mail. No kao liječnik radije bih pacijenta vidjela, jer u protivnom ne možete uvijek znati što se, zapravo, s njime događa.