Stručnjaci na konferenciji o pušenju bili su jasni: ovisnost nije slabost, a rješenja moraju uključivati liječnike i pristup smanjenja štete.
Naredba “Prestani pušiti!” nije rješenje za ovisnost, jer ono nije tek pitanje volje ili znak slabosti – složili su se redom svi sudionici i panelisti konferencije “Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?”.
Konferencija održana 2. studenog u Zagrebu, u organizaciji portalzdravlje.hr, pružila je mogućnost otvorenog razgovora o problemu pušenja u RH, zemlji s oko 35 posto aktivnih pušača među odraslima. Time se omogućio dijalog o stvaranju provedive i nacionalne strategije, jer problem se ne tiče tek pojedinca, već i čitavog zdravstvenog sustava.
Pušenje se ne može razumjeti samo kao loša navika, utvrdila je psihijatrica dr. Andrijana Šantić iz KBC-a Osijek. Temeljem iskustva rada s pušačima ističe kako je ovisnost o pušenju “složen način na koji pojedinac organizira svoj unutarnji svijet i brani se od preplavljujućih osjećaja”.
Pokušaji pojednostavljivanja problema kroz misao “samo treba prestati” nemaju učinka. Prestanak pušenja kod mnogih je pušača odricanje od nečega što se stjecalo godinama, naglašava dr. Šantić.
– Zbog toga se često savjetuje postupno smanjivanje, ne zato da bi se opravdalo pušenje nego da bi se omogućilo sigurnije i psihički podnošljivije odvikavanje. Tu se mogu uvesti primjerice e-cigarete koje funkcioniraju poput vanjskog regulatora emocija i napetosti. Time se ne rješava osnovni problem, nego ga samo oblikuje u manje štetan oblik – naglasila je dr. Šantić.
Ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ujedno i izaslanik Ministarstva zdravstva, otvorio je konferenciju s važnim porukama o realnosti problema pušenja u RH.
Dakle pušači, osobito oni s duljom i jakom ovisnošću, trebaju pomoć medicinske struke. Cjelokupno rješenje pak mora uključivati mogućnosti dobivanja lijekova i zamjenske terapije te pristup smanjenja štete. Nosioci ovakva modela u prvom bi redu bili liječnici obiteljske medicine, psihijatri i farmaceuti.
Iz navedenih razloga ravnatelj HZJZ-a, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, najavio je uvođenje upitnika “brze intervencije” kod pacijenata pušača u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kratki razgovor s pacijentom omogućio bi i pacijentu i liječniku obiteljske medicine da se problem ovisnosti pušenja “imenuje”, a time i omogući prvi korak ka prestanku.
– Za liječnike obiteljske medicine organizirat ćemo kratku edukaciju, jer se pokazala učinkovitost ovakvih “brzih intervencija”. Pacijenta se upozorava na štetnost pušenja i zdravstvenih posljedica, obavlja motivacijski razgovor o prestanku pušenja te ako je potrebno dalje upućuje na psihosocijalnu pomoć i terapiju – pojasnio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
91,4 posto obiteljskih liječnika nije educirano o metodama prestanka pušenja, većina ih ima potpuno pogrešna uvjerenja o nikotinu, a istovremeno ih preko 81 posto želi edukaciju.
Koliko je nužna edukacija liječnika obiteljske medicine pokazalo je istraživanje koje je predstavila nositeljica dr. Iva Petričušić, objavljeno u znanstvenom časopisu Frontiers in Public Health. Obiteljska medicina je “potencijal u sustavu koji može preokrenuti stvari”, istaknula je dr. Petričušić.
Naime istraživanje među mladim liječnicima pokazalo je da 62,4 posto potpuno pogrešno vjeruje da nikotin uzrokuje rak, a 84,9 posto pogrešno identificira e-cigarete kao nikotinsku zamjensku terapiju.
- Imamo nevjerojatan paradoks koji nas blokira da napravimo iskorak u borbi protiv pušenja. 91,4 posto obiteljskih liječnika nije educirano o metodama prestanka pušenja, većina ih ima potpuno pogrešna uvjerenja o nikotinu, a istovremeno ih preko 81 posto želi edukaciju i njih 84,9 posto vjeruje da bi upravo oni trebali biti odgovorni za implementaciju intervencija za prestanak pušenja – iznijela je podatke mlada obiteljska liječnica.
Njezine iskusnije kolegice prim. dr. Ines Balint i dr. Ljiljana Ćenan potvrdile su ovaj problem, na kojem i intenzivno rade. Kroz Udrugu za zdravstvenu pismenost pokrenule su edukaciju svojih kolega o tome kako razumjeti ovisnost o pušenju i konkretno pomoći pacijentima.
Jer, kako je istaknula prim. Balint, primarna zdravstvena zaštita još nije spremna preuzeti na sebe brigu o pušačima. Navodi i konkretne razloge zašto.
- Četvrtina nas je starija od 60 godina, ali nismo izgubili entuzijazam prema onoj osnovi primarne zdravstvene zaštite, prevenciji bolesti. Dnevni broj kontakata s pacijentima u prosjeku je 110, 120, često i više. Sve one nemedicinske administrativne poslove treba prepustiti nekome drugome, što već 15 godina pokazujemo i dokazujemo našoj zdravstvenoj administraciji. Rasteretite das, dajte nam alat, i dajte nam znanje – apelira prim. Balint, primjećujući da mladi specijalizanti itekako dijele taj isti entuzijazam i želju za učenjem.
Udruga je zato napravila edukacijski vodič za prestanak pušenja namijenjen liječnicima, objasnila je dr. Ćenan.
- Na temelju tog vodiča započeli smo edukaciju kolega o svim metodama koje se koriste za prestanak pušenja. Pokrenuli smo i inicijativu uvođenja bezdimnih proizvoda, kojih je sve više na tržištu, u zdravstvene kartone pacijenata kako bi mogli nadzirati učinke tih proizvoda na zdravlje naših pacijenata – pojasnila je predsjednica udruge dr. Ćenan.
Jedan od alata kojeg ove obiteljske liječnice koriste u ambulantama i javnozdravstvenim akcijama je i mjerenja ugljičnog monoksida (CO) u izdahu pušača. Ovo mjerenje ima jaku motivacijsku komponentu, potvrdila je dr. Irena Rojnić Palavra iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.
- Uz ovaj aparat koristimo i trakice za nikotin, osobito nakon vikenda, jer relapsi su realni i događaju se. Uz sve metode koje koristimo snaga psihoterapije i emotivno-psihološka podrška grupe ljudi koji su u istom problemu je izuzetno važna – kazala je dr. Rojnić Palavra, voditeljica multidisciplinarne škole nepušenja.
Sasvim otvoreno na konferenciji je iznesen podatak da je među liječnicima oko 30 posto pušača, no to nije samo problem Hrvatske. I u drugim europskim zemljama liječnici i zdravstveni djelatnici mahom su i pušači. Uz ovaj “otkriveni tabu” razriješena je i česta dilema oko nedostatka liječnika u RH.
Brojčano zapravo nemamo taj problem, otkrio je dr. Danko Relić, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.
- Problem je u regionalnoj i geografskoj distribuciji, dobi liječnika te na razinama zdravstvene zaštite. Umjesto najvećeg broja liječnika primarne zdravstvene zaštite, kod nas i u mnogim drugim zemljama ta je “piramida” obrnuta, pojašnjava.
Ta se (ne)raspodjela dakako oslikava i na mogućnosti liječenja pacijenta od ovisnosti o pušenju. Što se tiče edukacije liječnika o ovisnosti o pušenju, u kurikulima nedostaje, kaže dr. Relić, i obrazovanje o menadžmentu i komunikacijskim vještinama.
Kancerogenost duhanskog dima koje nastaje izgaranjem cigarete ozbiljan je javnozdravstveni problem. Pritom ne samo za pušače, naglasio je dr. Dragan Soldo, obiteljski liječnik i predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a.
- Smatram da zaštita nepušača od dima cigarete treba biti jedan od najvažnijih prioriteta zdravstvene administracije. Švedska koja je uspjela smanjiti pušenje na 5 posto populacije potiče pušače koji ne mogu prestati pušiti na neke od bezdimnih proizvoda, naglašava dr. Soldo.
Pohvalio je i sustav pomoći pušaču kakvog ima Velika Britanija. Jednom kad pacijent iz ovih ili onih zdravstvenih razloga uđe u bolnički sustav, nudi mu se pomoć u prestanku pušenja ili e-cigarete kao alternativa.
- Trebali bi uzeti neke od tih najboljih praksi i primijeniti ih u Hrvatskoj, zaključio je dr. Soldo.
Govoreći o razlikama alternativnih proizvoda kakve danas pušačima nudi duhanska industrija, dr. Hugo Tan naglasio je još jednom da nikotin sam po sebi ne izaziva rak. U kontekstu pristupa smanjenja štete, dakle izbora između tradicionalnih cigareta i novih proizvoda, znanost je, kaže, na strani bezdimnih proizvoda.
- U bezdimnim proizvodima nema sagorijevanja, dima, katrana, pasivnog pušenja, pa ne čudi da BAT-ovi bezdimni proizvodi u znanstvenim istraživanjima pokazuju od 94 posto do 99 posto manju štetnost u odnosu na tradicionalne cigarete. Platforma OmniTM pokrenuta je kako bi dodatno potaknuli dijalog o potencijalu bezdimnih proizvoda u smanjenju pušenja i pokazali da BAT može biti kredibilan i konstruktivan dionik u smanjenju pušenja, objasnio je dr. Tan, chief medical officer BAT-a.
Alternativni proizvodi ne smiju biti dostupni ni privlačni mladima i ne smiju biti ulazna točka u ovisnost.
Unatoč tome što se u Hrvatskoj bilježi smanjenje prevalencije pušenja, porazan je podatak o porastu elektronskih cigareta među mladima, kazao je izv. prof. dr. sc. Capak. Nismo, primjećuje, do kraja uspjeli provesti zakonodavni okvir zabrane pušenja u javnom prostoru.
- U Hrvatskoj oni koji ne puše sjede na terasama kafića, a oni koji puše sjede u kafićima, što je obrnuto od onoga što možete vidjeti u, primjerice, Norveškoj, napomenuo je ravnatelj Capak.
Europska unija pak nema jedinstvenu strategiju, osobito po pitanju tzv. alternativnih proizvoda. Stoga Europski parlament kao savjetodavno tijelo i Europska komisija traže bar jedan zajednički stav.
Nađen je, pojasnio je hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, u namjeri da se maksimalno moguće zaštite djeca i mladi.
- Naime, alternativni proizvodi mogu biti korisni, kao manje štetna alternativa za one koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti. No, isto tako trebamo biti maksimalno restriktivni u ponudi tih proizvoda prema mladima. Naime, oni ne smiju biti dostupni ni privlačni mladima i ne smiju biti ulazna točka u ovisnost, naglasio je Sokol, koji se konferenciji pridružio video pozivom.
Pušačima se u ovom trenutku u Hrvatskoj nudi nekoliko mogućnosti dobivanja pomoći. Svaka kutija cigareta na sebi ima broj telefona 0800 7999 na kojem je moguće od stručnjaka dobiti savjet za prve korake pri prestanku.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poziva građane i da pomoć potraže na web stranici posvećenoj svim ovisnostima, a gdje je moguće pronaći i adrese za pomoć pušačima. U nekim se javnozdravstvenim institucijama provode i multidisciplinarne škole nepušenja, uglavnom pristupačne onima na dugotrajnom bolovanju, nezaposlenima ili umirovljenicima. Lokalni zavodi za javno zdravstvo u hrvatskim gradovima također imaju svoje programe.



